IDPI

Panel diskusija – predstavljanje IDPI modela izmjena Izbornog zakona BiH

 Breaking News

Panel diskusija – predstavljanje IDPI modela izmjena Izbornog zakona BiH

Panel diskusija – predstavljanje IDPI modela izmjena Izbornog zakona BiH
prosinac 14
20:14 2020

Institut za društveno-politička istraživanja je 14. 12. 2020. godine u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača održao četvrtu panel-diskusiju povodom obilježavanja 25. godišnjice Daytonskog sporazuma, na kojoj je predstavio svoj model izmjena Izbornog zakona BiH. Model su predstavljali Ivan Vukoja, Milan Sitarski, te putem video–linka Ivan Pepić iz Ženeve.

 

Cijeli panel možete pratiti na linku https://www.youtube.com/watch?v=lLj5QuZlIa8.

Karakteristike IDPI Prijedloga izmjena IZ BiH

 

  1. Ni Prijedlog A niti Prijedlog B ne zahtijevaju nacionalnu identifikaciju niti birača niti kandidata u cjelokupnom izbornom procesu. Svi, bez obzira na njihovu nacionalnost, mogu sudjelovati u svim izborima.

 

  1. I Prijedlog A i Prijedlog B omogućavaju da svaki građanin, bez obzira na nacionalnu (ne)pripadnost, ima pravo i mogućnost kandidirati se za sva tijela vlasti i sudjelovati u procesu glasanja za sva tijela vlasti koja se biraju na Općim izborima (Predsjedništvo BiH, PS BiH, Parlament FBiH, Narodna skupština i Vijeće naroda RS).

 

  1. I Prijedlog A i Prijedlog B uvažavaju konstitutivnost i međusobnu jednakopravnost konstitutivnih naroda, te pravo pripadnika grupe Ostalih naroda i građana na kandidiranje i biranje za sva tijela vlasti koja se biraju na Općim izborima.

 

  1. I Prijedlog A i Prijedlog B osiguravaju provedbu načela da pripadnici jednog konstitutivnog naroda ne smiju presudno utjecati na izbor bilo predstavnika drugog konstitutivnog naroda, bilo predstavnika grupe Ostalih naroda i građana.

 

  1. I Prijedlog A i Prijedlog B svakom specifičnom demosu koji sudjeluje na Općim izborima osiguravaju provedbu načela legitimnog predstavljanja, kao i načela jednake vrijednosti glasa.

 

  1. Ni Prijedlog A niti Prijedlog B, ni privremeno niti trajno, ne mijenjaju niti stvaraju bilo kakve nove unutarnje granice, čime osiguravaju da izmjene izbornog zakonodavstva potrebne za punu implementaciju Općih izbora ne stvaraju bilo kakav povod za promjenu dvoentitetske strukture, kao ni promjenu postojećih administrativno-teritorijalnih granica unutar entiteta.

 

  1. Prijedlog A na razini entiteta ukida svaki oblik izborne diskriminacije na administrativno-teritorijalnoj osnovi, kako među pripadnicima pojedinih konstitutivnih naroda tako i među pripadnicima grupe Ostalih naroda i građana. Prijedlog B na razini cijele države ukida svaki oblik izborne diskriminacije na administrativno-teritorijalnoj osnovi, kako među pripadnicima pojedinih konstitutivnih naroda tako i među pripadnicima grupe Ostalih naroda i građana. U praksi, to znači da Hrvat u Sarajevu ili Goraždu ima istu vrijednost glasa i mogućnost da bira i bude izabran kao i Hrvat u Mostaru ili Širokom Brijegu. Isto vrijedi i za Bošnjake, Srbe i Ostali u cijeloj BiH.

 

  1. I Prijedlog A i Prijedlog B promoviraju izborni sustav koji pruža više jednakosti, transparentnosti i ujednačenosti, utemeljen na matematičkim formulama a ne na nacionalnoj identifikaciji kandidata i birača, niti na stvaranju novih granica izbornih jedinica.

 

  1. I Prijedlog A i Prijedlog B potiču daljnju demokratizaciju, različitost političkih ideja i pluralizam političkih opcija unutar svakoga od tri konstitutivna naroda. Ovo je od posebnog značaja za Hrvate kod kojih je unutarnacionalni stranački pluralizam najslabije razvijen što je dovelo do stanja izrazite dominacije samo jedne stranke i jedne političke opcije.

 

  1. Postizanje političkog dogovora, kako za Prijedlog A tako i za Prijedlog B, može relaksirati međunacionalne tenzije u zemlji i omogućiti izbor legitimnih predstavnika i konstitutivnih naroda i Ostalih na Općim izborima u listopadu. Ti predstavnici bi potom, s legitimnošću dobivenom na demokratskim, slobodnim i pravičnim izborima, mogli nadograditi uspjeh postignut u reformi izbornog zakonodavstva i postići kompromis i oko drugih nužnih reformi u BiH, u prvom redu ekonomskih i pravosudnih reformi.

 

  1. Reforma izbornog zakonodavstva, bilo kroz Prijedlog A ili Prijedlog B, bila bi najveći unutarnji politički uspjeh poslije Daytona koji bi mogao povratiti vjeru građana BiH u demokratsku i funkcionalnu zemlju koja funkcionira temeljem političkog dogovora i konsenzusa, umjesto postojeće već uobičajene prakse političkog sukobljavanja, isključivosti i stagnacije.

 

  1. Zbog složenosti, asimetričnosti i netransparentnosti postojećeg izbornog modela teško je uspostaviti sustav odgovornosti predstavnika vlasti prema onima koji su ih birali. Provedbom i Prijedloga A i Prijedloga B bilo bi u potpunosti jasno tko koga bira i tko kome odgovara, odnosno, birači svakog specifičnog demosa bi napokon mogli jasnije procijeniti jesu li oni koje su izabrali ispunili njihova očekivanja ili nisu, te ih sukladno tome nagraditi ili kazniti na slijedećim izborima.

About Author

Milan Sitarski

Milan Sitarski

(Beograd, 1971.). Neovisni je predavač i analitičar. Diplomirao je povijest na Univerzitetu u Beogradu. Certificirani je trener za pisanje prijedloga politika (Policy Papers) s 29 treninga i konsultacijskih procesa održanih diljem Jugoistočne Europe. Bio je koordinator Centra za istraživanja religije Beogradske otvorene škole od 2004. do 2011. Živi u Mostaru od 2012.

Related Articles

0 Comments

No Comments Yet!

There are no comments at the moment, do you want to add one?

Write a comment

Write a Comment

Naši sponzori

ERONET

Arhiva

Naša izdanja

Zadnje objave

    Gostovanje člana Stručnog tima IDPI-ja u Liberalnom forumu

Gostovanje člana Stručnog tima IDPI-ja u Liberalnom forumu

Read Full Article