IDPI

Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i jednakopravnost svih građana? Mogućno je!

 Breaking News

Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i jednakopravnost svih građana? Mogućno je!

Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i jednakopravnost svih građana? Mogućno je!
svibanj 15
13:21 2019

Željko Komšić je u izbornoj noći, po održavanju Općih izbora u BiH 2018. godine, proglasio svoju pobjedu na izborima za Hrvatskog člana Predsjedništva BiH. On se, međutim, kao ni u mandatima 2006. – 2010. i 2010. – 2014. godine, niti na koji način ne može smatrati legitimnim predstavnikom Hrvata u BiH, obzirom da se i sada, kao i ranije, po analizama geografske distribucije njegovih glasača, može nedvojbeno zaključiti da u strukturi njegovih glasača više od polovice čine Bošnjaci.

To je u izravnoj suprotnosti s načelima Ustava BiH, po kojem je Predsjedništvo BiH jedno od tijela vlasti namijenjenih upravo predstavljanju triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Obzirom da Bošnjaci imaju svojeg, bošnjačkog člana Predsjedništva, koji se, kao i hrvatski član, bira na teritoriju Federacije BiH, a Srbi svojega koji se bira na teritoriju RS-a, suprotno je duhu Ustava BiH da Bošnjaci iz Federacije svojim glasovima biraju hrvatskog člana.

Glasovanje Srba i Ostalih iz Federacije za bilo hrvatskog, bilo bošnjačkog člana, kao ni glasovanje Bošnjaka, Hrvata i Ostalih iz RS za srpskog, nije u suprotnosti s Ustavom BiH, jer pobrojane populacije nisu u mogućnosti glasovati za svojeg člana Predsjedništva.

Izbor Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je, dakle, posljedica:

  • Činjenice da je cijela Federacija jedna izborna jedinica za izbor bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, pri čemu svi birači, neovisno o vlastitoj nacionalnoj pripadnosti, imaju na glasačkim listićima se kandidate za oba ta člana i mogu glasovati za koga žele među njima (institucionalni faktor);
  • Činjenice da Bošnjaci u Federaciji predstavljaju 70,40% stanovništva, a Hrvati 22,44% (demografski faktor);
  • Činjenice da se među bošnjačkim političkim snagama mogu naći one koje žele iskoristiti institucionalni i demografski faktor za oduzimanje Hrvatima njihovog prava da samostalno izaberu svojeg člana Predsjedništva BiH, kao i dovoljan broj birača voljnih da te snage podrže u toj namjeri (političko-ideološki faktor).

Kombinacija ova tri faktora je, dakle, u tri navrata dovela do nelegitimnog izbora Željka Komšića na dužnost hrvatskog člana Predsjedništva. Obzirom da današnji društveni i politički akteri ne mogu utjecati na demografski faktor, koji je određen stoljećima povijesti, a vrlo teško i političko-ideološki faktor, treba izmjenama institucionalnog faktora, to jest sustava, prije svega izbornog sustava oličenog u Izbornom zakonu BiH, onemogućiti ponavljanje „sindroma Komšić“ u budućnosti.

IDPI je zato osmislio izborni sustav koji osigurava jednakopravnost i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u za to namijenjenim tijelima vlasti. Glede jednog od tih tijela, Predsjedništva BiH, taj sustav osigurava jednakopravnost konstitutivnih naroda tako što osigurava da će pripadnici svakog od tih naroda vlastitim glasovima izabrati vlastitog člana Predsjedništva, bez mogućnosti da on bude izabran većinom glasova pripadnika drugog konstitutivnog naroda. Konkretno, hrvatskog člana Predsjedništva ne bi mogli izabrati Bošnjaci iz Federacije, unatoč činjenici da u tom entitetu, koji je u ovom slučaju i izborna jedinica, predstavljaju spomenutu, nadmoćnu većinu stanovništva. Hrvati, naravno, već iz demografskih razloga ne bi mogli izabrati bošnjačkog člana Predsjedništva, ali je ovim sustavom pobjeda i na tim izborima dovedena u snažniju vezu s potporom Bošnjaka kao birača. Glede Srba i Ostalih iz Federacije, koji ne mogu izabrati svog člana Predsjedništva, obzirom da se po Ustavu BiH srpski član bira u RS-u, a Ostali i nemaju svojeg člana Predsjedništva, potpuno legitimno pripadaju specifičnom demosu koji može glasati bilo za hrvatskog bilo za bošnjačkog člana, kao što i Bošnjaci, Hrvati i Ostali iz RS-a potpuno legitimno pripadaju specifičnom demosu koji može glasati za srpskog člana.

Legitimno, što znači proporcionalno predstavljanje svih dijelova konstitutivnih naroda unutar Federacije na izborima za članove Predsjedništva, ovaj sustav osigurava ujednačavanjem vrijednosti izbornog glasa svih pripadnika hrvatskog i bošnjačkog naroda neovisno u kojem od deset kantona Federacije žive, ili pak u Distriktu Brčko, čiji građani također mogu optirati za sudjelovanje u izborima na teritoriju Federacije. To ujednačavanje vrijednosti izbornog glasa Hrvata i Bošnjaka izvedeno je pripisivanjem određenog broja izbornih bodova svakoj od spomenutih administrativno-teritorijalnih jedinica na čijem se teritoriju biraju hrvatski i bošnjački član Predsjedništva (10 kantona Federacije i Distrikt Brčko). Taj broj izbornih bodova u svakoj administrativno-teritorijalnoj jedinici jednak je broju pripadnika bošnjačkog i hrvatskog naroda u toj administrativno-teritorijalnoj jedinici podijeljenom ukupnim brojem pripadnika tog konstitutivnog naroda u Federaciji i Distriktu Brčko, prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva, i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Broj izbornih bodova po administrativno-teritorijalnim jedinicama je sljedeći:

 

Izborni bodovi za izbor

Bošnjačkog člana

Izborni bodovi za izbor

hrvatskog člana

Unsko-sanski kanton 15,40 0,98
Županija Posavska 0,52 6,52
Tuzlanski kanton 24,56 4,58
Zeničko-dobojski kanton 18,74 8,51
Bosansko-podrinjski

kanton

1,40 0,01

 

Županija Središnja Bosna 9,18 18,95
Hercegovačko-neretvanska

županija

5,76 22,96
Županija

zapadnohercegovačka

0,04 18,19

 

Sarajevski kanton 21,69 3,40
Livanjska županija 0,50 12,54
Distrikt Brčko 2,21 3,35
Ukupno 100 100

Na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva 7. 10. 2018. godine, odnos postotka glasova, određenog demografskom brojnošću Bošnjaka i Hrvata, te broja izbornih bodova, određenog izbornim modelom IDPI, između Željka Komšića i Dragana Čovića je bio sljedeći:

 

Komšić Čović
% glasova Izbornih bodova % glasova Izbornih bodova
54,09 29,19 34,63 56,88

Na sljedećoj tabeli može se vidjeti odnos postotka glasova i broja izbornih bodova svih kandidata za Hrvatskog člana Predsjedništva u svih 11 administrativno-teritorijalnih jedinica:

 

  Komšić Čović Zelenika Falatar Lijanović Ukupno
% glasova Izbornih bodova % glasova Izbornih bodova % glasova Izbornih bodova % glasova Izbornih bodova % glasova Izbornih bodova % glasova Izbornih bodova
Unsko-sanski kanton 87,00 0,86 4,14 0,04 0,92 0,01 3,52 0,03 4,42 0,04 100 0,98
Županija Posavska 13,96 0,91 73,39 4,78 9,96 0,65 1,07 0,07 1,62 0,11 100 6,52
Tuzlanski kanton 85,93 3,93 7,91 0,36 1,04 0,05 4,09 0,19 1,03 0,05 100 4,58
Zeničko-dobojski kanton 73,03 6,21 19,19 1,63 2,47 0,21 3,72 0,32 1,59 0,14 100 8,51
Bosansko-podrinjski

kanton

93,75 0,01 1,24 0,00 0,38 0,00 2,76 0,00 1,87 0,00 100 0,01
Županija Središnja Bosna 33,95 6,43 54,54 10,33 6,89 1,31 2,78 0,53 1,85 0,35 100 18,95
Hercegovačko-neretvanska

županija

23,20 5,33 63,38 14,55 10,79 2,48 2,06 0,47 0,57 0,13 100 22,96
Županija

zapadnohercegovačka

0,82 0,15 84,80 15,43 12,78 2,32 0,55 0,10 1,05 0,19 100 18,19
Sarajevski kanton 84,41 2,87 4,16 0,14 1,96 0,07 8,75 0,30 0,72 0,02 100 3,40
Livanjska županija 7,49 0,94 64,42 8,07 22,61 2,84 0,92 0,12 4,56 0,57 100 12,54
Distrikt Brčko 46,20 1,55 46,37 1,55 5,30 0,18 1,24 0,04 0,90 0,03 100 3,35
Ukupno 54,09 29,19 34,63 56,88 5,99 10,12 3,83 2,17 1,46 1,63 100 100

Obzirom da IDPI model onemogućava izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kandidatu koji nije dobio potporu većine Hrvata koji žive u FBiH i Distriktu Brčko, njime se ispunjava odluka Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“. Istovremeno, model omogućava svim građanima, bez obzira na nacionalnu (ne)pripadnost kandidiranje i glasovanje za doslovno svaku političku dužnost, njome se ispunjava i odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci i Zornić. Zaključak je da tehničko-operativno-administrativnih rješenja za ispunjenje svih spomenutih presuda ima, ali ne postoji politička volja onih snaga koje na neprirodan i destruktivan način uzajamno suprotstavljaju legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i jednakopravnost svih građana BiH.

About Author

Milan Sitarski

Milan Sitarski

(Beograd, 1971.). Neovisni je predavač i analitičar. Diplomirao je povijest na Univerzitetu u Beogradu. Certificirani je trener za pisanje prijedloga politika (Policy Papers) s 29 treninga i konsultacijskih procesa održanih diljem Jugoistočne Europe. Bio je koordinator Centra za istraživanja religije Beogradske otvorene škole od 2004. do 2011. Živi u Mostaru od 2012.

Related Articles

0 Comments

No Comments Yet!

There are no comments at the moment, do you want to add one?

Write a comment

Write a Comment

Naši sponzori

ERONET

Arhiva

Naša izdanja