IDPI

Izmiješanost Bošnjaka, Hrvata i Srba u BiH – kvantitativna analiza

 Breaking News
  • Sitarski u emisiji “Kontrasti” na Al Jazeera Balkans Član stručnog tima IDPI Milan Sitarski razgovarao je s Vehidom Šehićem iz Foruma građana Tuzla o mogućnostima popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Emisiju možete pogledati na linku http://balkans.aljazeera.net/video/kontrasti-bih-ko-blokira-drzavu...
  • Halabukom se tjera SIP na trajno kršenje ustava i zakona Sinkronizirana rafalna medijska paljba započela je još tijekom same sjednice Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP),u četvrtak, 31. listopada na kojoj se razmatrala mogućnost odluke o implementaciji izbornih rezultata. Slično je bilo...
  • Istina o podzakonskom aktu SIP-a i provedbi odluke Ljubić Ustavnog suda BiH SIP ne može implementirati odluku Ljubić. U javnosti BiH ovih dana vladaju špekulacije o tome koji popis stanovništva bi se trebao koristiti za implementaciju neizravnih izbora za Dom naroda Parlamenta...
  • Izmiješanost Bošnjaka, Hrvata i Srba u BiH – kvantitativna analiza Podaci iz popisa stanovništva BiH 1991. te 2013. korišteni su za analizu izmiješanosti svakih od dvaju naroda zasebno. Rezultati, iako dobrim dijelom na tragu onoga što svi naslućujemo ili “znamo”, daju egzaktan, kvantitativan uvid u predratnu i poslijeratnu izmiješanost odnosno razdvojenost triju naroda....

Izmiješanost Bošnjaka, Hrvata i Srba u BiH – kvantitativna analiza

Izmiješanost Bošnjaka, Hrvata i Srba u BiH – kvantitativna analiza
lipanj 06
12:16 2018

Izmiješanost Bošnjaka, Hrvata i Srba u BiH – kvantitativna analiza

 

Podaci iz popisa stanovništva BiH 1991. te 2013. korišteni su za analizu izmiješanosti svakih od dvaju naroda zasebno. Rezultati, iako dobrim dijelom na tragu onoga što svi naslućujemo ili “znamo”, daju egzaktan, kvantitativan uvid u predratnu i poslijeratnu izmiješanost odnosno razdvojenost triju naroda.

Metodologija

Definiran je faktor f izmiješanosti dvije populacije, gdje je

f = 1 – abs(A-B)/(A+B)

A i B predstavljaju ukupan broj svake od populacija. Izmiješanost je definirana kao mogućnost uparivanja jedinki A s jedinkama B. Razlika u populaciji A-B, uzeta kao apsolutna vrijednost, predstavlja one preostale jedinke A ili B (u većoj od dvije skupine) koje se ne mogu upariti s jedinkama manje skupine. Ta razlika, podijeljena sa zbrojem dvaju populacija, daje udio u zbroju koji je neupariv. Ostatak (1 ili 100% minus neupariv dio) daje dio koji je upariv tj. izmiješan.

Dva primjera

  1. Kad je brojnost jedne populacije nula, npr. B=0, tada imamo

f = 1-abs(A-0)/(A+0) = 1-abs(A)/A = 1-1 = 0

Izmiješanost A i B u tom slučaju je nula, što je logično obzirom da populacije B uopće nema.

  1. Kad je brojnost dvaju populacija jednaka, A=B, imamo

f = 1-abs(A-B)/(A+B) = 1-0/(A+B) = 1-0 = 1

Izmiješanost A i B tada je 1,00 (ili 100%), obzirom da se svaka jedinka jedne populacije može upariti s jedinkom druge populacije.

Faktor izmiješanosti f ima vrijednost u rasponu od 0,00 (nema izmiješanosti tj. potpuna razdvojenost) do 1,00 ili 100% (potpuna izmiješanost). Bitno je uočiti da ovako definirana izmiješanost uzima u obzir samo dvije populacije istovremeno. Nije uopće važno da li je prisutna i treća, četvrta itd. populacija. Odnosno, zbroj populacija A i B ne mora biti – i u slučaju BiH analize gotovo nikad nije – 100%.

BiH primjer

Na popisu iz 2013. postotak Hrvata (otprilike 15% ukupnog stanovništva, nazovimo to X) gotovo je točno pola od postotka Srba u ukupnom stanovništvu (otprilike 30%, nazovimo to 2X). Faktor izmiješanosti f za ove dvije populacije tada je

f = 1-abs(2X-X)/(2X+X) = 1-X/3X = 1-1/3 = 2/3

Interpretacija ovog rezultata jest da bi, u slučaju da su na čitavom teritoriju BiH Hrvati i Srbi ravnomjerno raspoređeni, njih 2/3 od ukupnog zbroja bilo izmiješano (uparivo). Preostala trećina od zbroja, odnosno polovica od broja Srba, ostala bi neuparena tj. neizmiješana. Upravo ovaj rezultat izmiješanosti (0,67) pokazuju podaci iz popisa stanovništva, navedeni u tekstu ispod.

Rezultati usporedbe podataka iz popisa 1991. i 2013.

A) Izmiješanost Bošnjaci-Srbi

Po popisu iz 1991, na razini čitave BiH faktor izmiješanosti Bošnjaka (tadašnjih Muslimana) i Srba bio je 0,84. Ovo implicira ravnomjernu raspodijeljenost oba naroda na čitavom teritoriju i korisno je kao polazna točka za dalju usporedbu.

Prema istom popisu, prosječna izmiješanost Bošnjaka i Srba, gledano po općinama, bila je 0,55. Ovdje je analiza izmiješanosti tj. faktor f izračunat za svaku BiH općinu pojedinačno, te je uzet prosjek vrijednosti. U računanju prosjeka f faktori su množeni sa zbrojem stanovnika ova dva naroda tako da brojnije općine imaju veću težinu od onih manje brojnih.

Usporedba dva faktora izmiješanosti (0,84 i 0,55) pokazuje da je (stvarna) izmiješanost gledano po općinama bila 34% manja od (teoretske) izmiješanosti da su oba naroda bila ravnomjerno raspoređena po čitavoj BiH. Odnosno, Bošnjaci i Srbi bili su 1991. 34% razdvojeniji od ravnomjerne izmiješanosti.

Popis iz 2013. pokazuje da bi teoretska izmiješanost na nivou čitave BiH bila 0,76. Razlika od prijašnjeg 0,84 je u (ne prevelikoj) promjeni omjera bošnjačkog i srpskog stanovništva. Stvarna izmiješanost ova dva naroda u BiH, gledano po općinama, u 2013. bila je međutim svega 0,17. Odnosno, u 2013. stvarna izmiješanost bila je 77% manja od teoretske, ravnomjerne izmiješanosti.

Jedna indikacija osjetno veće razdvojenosti Bošnjaka i Srba broj je općina gdje je njihova izmiješanost manja od 0,01 (1%). U 1991. takve su općine bile samo dvije: Bosansko Grahovo i Drvar (obje većinski srpske). U 2013. takvih je općina čak sedamnaest. U njih šest (Bužim, Cazin, Teočak, Doboj-Istok, Doboj-Jug te Gornji Vakuf-Uskoplje) većinu čine Bošnjaci. U devet općina većina su Srbi: Ribnik, Istočni Drvar, Petrovac, Kupres (RS), Petrovo, Drvar, Donji Žabar, Krupa na Uni te Bileća. Dvije općine imaju hrvatsku većinu (Dobretići i Prozor) s tim da je u Dobretićima zanemariv broj i Bošnjaka i Srba, dok je u Prozoru broj Bošnjaka značajan, dok je broj Srba zanemariv.

Tablica 1. Općine gdje je po popisu 2013. faktor izmiješanosti Bošnjaka i Srba 0,80 ili veći.

Općina Bošnjaci Hrvati Srbi f (B,S) f*(B+S)
Vukosavlje 2180 776 1516 0,82 3032
Trnovo (RS) 837 15 1178 0,83 1674
Glamoč 1251 906 1679 0,85 2502
Bos. Petrovac 3179 26 3996 0,89 6358
Kupres (FBiH) 255 4474 318 0,89 510
Brčko 35381 17252 28884 0,90 57768
Srebrenica 7248 16 6028 0,91 12056
Novo Goražde 1459 2 1618 0,95 2918
Osmaci 2895 9 3095 0,97 5790

Tablica 1 prikazuje listu općina u kojima je po podacima popisa iz 2013. faktor izmiješanosti Bošnjaka i Srba 0,80 (80%) ili veći. U tablici su navedeni izvorni podaci o broju pripadnika triju naroda u ovim općinama. Time se može pratiti računanje faktora izmiješanosti f za svaku općinu, ali i uočiti limitaciju tog faktora. Dva naroda, ako su manjinska u nekoj općini, mogu ondje biti relativno izmiješani (uparivi), ali to nema onu težinu koju izmiješanost ima ako se radi o najbrojnijim narodima. U Tablici 1 općina Kupres (FBiH), gdje su Hrvati apsolutna većina, takav je primjer. Stoga je u desnom stupcu tablice faktor f množen sa zbrojem pripadnika dva naroda o čijoj se izmiješanosti govori – u ovom slučaju Bošnjaka i Srba. Uzeli smo proizvoljno donju granicu od 1000 za ovaj umnožak, da bismo mogli izdvojiti one općine gdje su izmiješana dva “značajno prisutna” naroda, a eliminirati one gdje treći narod (u ovom slučaju Hrvati) čini veliku većinu.

S ovako definiranim parametrima (f minimalno 0,80, a umnožak f i zbroja dvaju naroda veći od 1000), ostaje osam općina u kojima su 2013. Bošnjaci i Srbi bili i značajno prisutni i vrlo izmiješani. Daleko najveća je (distrikt) Brčko, a od sedam preostalih dvije su u Federaciji (Glamoč i Bosanski Petrovac) dok je ostalih pet u Republici Srpskoj.

B) Izmiješanost Bošnjaci-Hrvati

Po popisu iz 1991, na razini čitave BiH teoretski faktor izmiješanosti Bošnjaka (Muslimana) i Hrvata bio bi 0,57. Stvarna, prosječna izmiješanost Bošnjaka i Hrvata, gledano po općinama, bila je 0,38. Dakle, stvarna izmiješanost bila je 33% manja od teoretske izmiješanosti. Razlika između teoretske i stvarne izmiješanosti Bošnjaka s ostala dva naroda 1991. gotovo je identična (34% odnosno 33%). Drugim riječima, Bošnjaci su tada bili u relativno istom omjeru razdvojeni (manje izmiješani) i u odnosu na Srbe i na Hrvate.

Popis iz 2013. pokazuje da bi teoretska izmiješanost Bošnjaka i Hrvata na nivou čitave BiH bila 0,47. Stvarna izmiješanost ova dva naroda, gledano po općinama, u 2013. bila je 0,24. Stvarna izmiješanost bila je dakle 48% manja od teoretske, ravnomjerne izmiješanosti.

Već 1991. bilo je dvanaest općina u kojima je izmiješanost Bošnjaka i Hrvata bila manja od 1% (0,01). Broj takvih općina u 2013. popeo se na devetnaest. Istovremeno, Bošnjaci i Hrvati bili su vrlo izmiješani u većim sredinama. Tablica 2 pokazuje popis onih općina (u 1991.) gdje je izmiješanost Bošnjaka i Hrvata bila 80% ili veća.

Tablica 2. Općine gdje je po popisu 1991. faktor izmiješanosti Bošnjaka i Hrvata 0,80 ili veći.

Općina f (B,H) f*(B+H)
Teslić 0,85 19050
Vareš 0,85 13428
Gornji Vakuf 0,86 21412
Stolac 0,87 12376
Kiseljak 0,88 19556
Bugojno 0,90 32062
Travnik 0,90 52236
Fojnica 0,90 13246
Žepče 0,91 18200
Vitez 0,95 23028
Jajce 0,95 31622
Busovača 0,96 16902
Modriča 0,97 19610
Novi Travnik 0,98 23250
Kotor Varoš 0,98 21390
Mostar 0,99 86074
Banja Luka 0,99 57116
Drvar 1,00 66

Činjenica da je umnožak faktora izmiješanosti i zbroja Bošnjaka (Muslimana) i Hrvata u sedamnaest tadašnjih općina veći od 10000 govori o veličini ovih sredina. Prethodno naveden kriterij o 1000 kao donjoj granici ovog umnoška automatski eliminira Drvar. Ovo je naravno općina gdje je treći narod (Srbi) imao apsolutnu većinu, a broj Bošnjaka i Hrvata – iako jednak – bio je zanemariv.

U Tablici 3 prikazane su današnje općine u kojima je prema popisu iz 2013. izmiješanost Bošnjaka i Hrvata 80% ili veća.

Tablica 3. Općine gdje je po popisu 2013. faktor izmiješanosti Bošnjaka i Hrvata 0,80 ili veći.

Općina f (B,H) f*(B+H)
Kiseljak 0,80 15676
Banja Luka 0,80 10208
Krupa na Uni 0,80 4
Pale (RS) 0,82 256
Gor.Vakuf-Usk. 0,84 17320
Glamoč 0,84 1812
Vitez 0,85 21026
Derventa 0,85 3790
Bileća 0,89 42
Ljubinje 0,91 20
Novi Travnik 0,95 22004
Mostar 0,95 93504
Jajce 0,97 25110
Busovača 0,99 17362

Od četrnaest navedenih općina u Tablici 3, četiri (sve u Republici Srpskoj) se mogu odmah eliminirati jer je umnožak izmiješanosti i zbroja tamošnjih Bošnjaka i Hrvata manji od 1000. Osam od preostalih deset općina je u Federaciji BiH, a dvije (Banja Luka i Derventa) su u Republici Srpskoj. Daleko najveći umnožak izmiješanosti i zbroja Bošnjaka i Hrvata je u Mostaru, preko 90000. Druga općina u BiH po veličini ovog umnoška je Brčko, čija je vrijednost (34500) tek nešto više od trećine mostarske. (Brčko nije navedeno u Tablici 3 jer je u njemu faktor izmiješanosti Bošnjaka i Hrvata 0,66 tj. 66%.).

C) Izmiješanost Srbi-Hrvati

Na razini čitave BiH po popisu iz 1991. teoretski faktor izmiješanosti Srba i Hrvata bio bi 0,72. Stvarna, prosječna izmiješanost Srba i Hrvata, gledano po općinama, bila je tada 0,37. Stvarna izmiješanost bila je čitavih 48% manja od teoretske izmiješanosti. U sve tri kombinacije BiH naroda, stvarna izmiješanost 1991. bila je osjetno manja od teoretske izmiješanosti. U slučaju Bošnjaka i druga dva naroda, ona je bila manja za 30-ak posto, ali u slučaju Srba i Hrvata bila je manja za gotovo 50%. Srbi i Hrvati bili su dakle već 1991. značajno manje izmiješani – tj. više razdvojeni – u BiH nego što su to bili Bošnjaci u odnosu na svaki od ovih naroda pojedinačno.

Prema popisu iz 1991, postojalo je jedanaest općina u kojima je izmiješanost Srba i Hrvata bila manja od 1%. U 2013, broj takvih općina popeo se na dvadeset i dvije. Općine gdje su Srbi i Hrvati 1991. imali izmiješanost od 80% i više bile su uglavnom veće, urbane sredine, navedene u Tablici 4.

Tablica 4. Općine gdje je po popisu 1991. faktor izmiješanosti Srba i Hrvata bio 0,80 ili veći.

Općina f (S,H) f*(S+H)
Kiseljak 0,80 15676
Kotor Varoš 0,86 21390
Gradačac 0,87 17226
Modriča 0,88 19610
Kupres 0,88 7626
Bosanski Brod 0,90 22778
Brčko 0,90 36256
Živinice 0,94 7050
Bosanski Šamac 0,96 27256
Derventa 0,98 43876
Tuzla 1,00 40542
Zenica 1,00 44866

Popis iz 2013. pokazuje da bi teoretska izmiješanost Srba i Hrvata na nivou čitave BiH bila 0,67. Stvarna izmiješanost, gledano po općinama, bila je u prosjeku svega 0,11, odnosno 84% manja od teoretske (ravnomjerne) izmiješanosti.

Iako (Tablica 5) postoji devet općina u kojima prema podacima iz 2013. izmiješanost Srba i Hrvata iznosi 80% ili više, druga ključna varijabla opet je umnožak izmiješanosti i zbroja ovih dvaju naroda. U šest od devet općina navedenih u Tablici 5, ovaj umnožak manji je od 1000: to su sve općine s dominantnom bošnjačkom većinom. Preostale tri općine – Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo te Lukavac – jedine su gdje podjednak i ne beznačajan broj Srba i Hrvata žive izmiješani. No, i u tim općinama njihov je broj neusporedivo manji nego prije rata, a što se vidi iz vrijednosti umnožaka: oni u 2013. čak ni u sarajevskim općinama ne prelaze 10000, dok (Tablica 4) u mnogim većim sredinama prije rata dostižu nekoliko desetaka tisuća.

Tablica 5. Općine gdje je po popisu 2013. faktor izmiješanosti Srba i Hrvata bio 0,80 ili veći.

Općina f (S,H) f*(S+H)
Doboj-Istok 0,80 24
Stari Grad Sar. 0,81 934
Teočak 0,83 10
Novo Sarajevo 0,85 6804
Hadžići 0,90 358
Banovići 0,91 474
Novi Grad Sar. 0,94 8734
Ilijaš 0,95 764
Lukavac 0,99 2998

Zaključak

U poratnoj BiH, izmiješanost sva tri naroda drastično je pala. Danas su u Bosni i Hercegovini najmanje izmiješani Srbi s bilo kojim od druga dva naroda – otprilike 80% manje nego što bi rezultiralo ravnomjernom raspodijeljenošću odnosno izmiješanošću. Bošnjaci i Hrvati također su osjetno manje izmiješani nego 1991, ali je razlika teoreteske i stvarne izmiješanosti kod njih otprilike 50%. Jedan od izazova koji stoji pred Bosnom i Hercegovinom u nadolazećem razdoblju je kako sačuvati konstitutivnost njezinog najmalobrojnijeg naroda. Naroda koji je još uvijek u značajnoj mjeri izmiješan s najmnogobrojnijim, ali je – to bi već svakome tko želi vidjeti trebalo biti jasno – politički zaseban i neovisan subjekt.

 

Dr. Gordan Grgurić

Marine Science Program

Stockton University

Pomona, NJ 08240 / USA

gordan.grguric@stockton.edu

Izvori podataka:

– Popis 1991.

https://en.wikipedia.org/wiki/1991_population_census_in_Bosnia_and_Herzegovina.

Prema: “Etnički sastav stanovništva Bosne i Hercegovine, po općinama i naseljima, popis iz 1991. godine”, Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine – Bilten br. 234, Sarajevo 1991.

– Popis 2013.

http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_HR.pdf.

“Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013. Rezultati popisa”, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo lipanj 2016.

About Author

Milan Sitarski

Milan Sitarski

(Beograd, 1971.). Neovisni je predavač i analitičar. Diplomirao je povijest na Univerzitetu u Beogradu. Certificirani je trener za pisanje prijedloga politika (Policy Papers) s 29 treninga i konsultacijskih procesa održanih diljem Jugoistočne Europe. Bio je koordinator Centra za istraživanja religije Beogradske otvorene škole od 2004. do 2011. Živi u Mostaru od 2012.

Related Articles

0 Comments

No Comments Yet!

There are no comments at the moment, do you want to add one?

Write a comment

Write a Comment

Naši sponzori

ERONET

Arhiva

Naša izdanja

Zadnje objave

    Gostovanje člana Stručnog tima IDPI-ja u Liberalnom forumu

Gostovanje člana Stručnog tima IDPI-ja u Liberalnom forumu

Read Full Article