IDPI

Milan Sitarski za Dnevnik.ba: Zahtjevi DF-a na tragu protuustavnog djelovanja

Milan Sitarski za Dnevnik.ba: Zahtjevi DF-a na tragu protuustavnog djelovanja

Milan Sitarski za Dnevnik.ba: Zahtjevi DF-a na tragu protuustavnog djelovanja
veljača 19
14:59 2015

Autor: Milan SITARSKI

[spacer style=”1″ icon=”none”]

 

[blockquote style=”2″]U autorskom tekstu objavljenom na portalu Dnevnik.ba, član našeg Stručnog tima Milan Sitarski osvrnuo se na najnovija događanja u vezi s uspostavom vlasti na državnoj i federalnoj razini odnosno o nastojanjima Demokratske fronte da se preko noći promjeni karakter države BiH, tj. da konstitutivni narodi ne budu izborne jedinice[/blockquote]

 

Inicijativa predsjedništva Demokratske fronte o vraćanju procesa uspostave vlasti na početne programske principe po kojima su „svi isti, svi jednaki, na svakom koraku” pokazuje kako čelnici ove stranke uopće ne poznaju ili pak svjesno ignoriraju ustroj i karakter države BiH.

Cjelovitost i funkcionalnost ove države ugrožava se konstantno, prije svega pokušajima vodećih bošnjačkih/bosanskih stranaka da dezavuiraju i izigraju temeljna ustavna načela o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda te o legitimnom političkom predstavljanju većinske političke volje svakoga od njih.

U tim okolnostima, izražavanje ponosa jer su spriječili ubacivanje „briselskih principa” u izjavu Predsjedništva BiH pokazuje da su Komšić i njegovi suradnici ili neinformirani ili zlonamjerni.

 

Narodi izborne jedinice

DF ovim stavovima omalovažava jedan od rijetkih barem formalno uspješnih koraka na europskom putu BiH – usuglašavanje stavova lidera skoro svih parlamentarnih stranaka, uz posredovanje dužnosnika EU, o principima provedbe presude „Sejdić-Finci”.

Među tim se principima ističe onaj da „metoda izbora dva člana Predsjedništva iz FBiH treba kroz ustavne amandmane, uvažavajući presudu Suda u Strasbourgu, spriječiti nametanje rezultata izbora bilo kojem od konstitutivnih naroda ili ostalima”.

Nužno je prije svega potpuno izjednačiti domove naroda državnog i federalnog parlamenta s njihovim zastupničkim domovima pri izboru izvršnih tijela vlasti, ali uz obaveznu prilagodbu kvota za izbor izaslanika u federalni Dom naroda s rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine.

DF time proturječi i Rezoluciji Europskog parlamenta o BiH usvojenoj 6. veljače 2014. godine u kojoj se za neuspjeh provedbe „briselskih principa” izravno okrivljuju centralističke snage te se „naglašava da je važno slijediti načela federalizma i legitimnog predstavljanja kako bi se osigurao put BiH u EU”.

Kao ključnu manu „briselskih principa” DF ističe „narode kao izborne jedinice”, čime upada u potpunu kontradikciju s načelom legitimnog predstavljanja u zemlji čiji Ustav eksplicitno definira kategoriju konstitutivnih naroda.

Legitimnom predstavljanju tih naroda upravo i služe domovi naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i Parlamenta FBiH. U tim domovima je po Ustavu presudno glasovanje unutar klubova pojedinih naroda.

Pri takvom glasovanju po definiciji, uslijed nejednake brojnosti pripadnika konstitutivnih naroda, ne može biti odlučujući „broj glasova dobivenih na izborima” na razini države ili entiteta, već jedino broj glasova unutar skupine birača koji pripadaju svakome od naroda.

Nekorektno je od predsjedništva DF-a što u izjavi zlorabi neodgovarjući institucionalni položaj građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, tzv. „Ostalih”, s obzirom da „briselski principi” zahtijevaju prekid nametanja rezultata izbora i ovoj skupini.

Njihove predstavnike, po pravilu, biraju stranke za koje pretežno glasuju Bošnjaci, kao što je slučaj i sa Srbima u FBiH, i kao što Hrvatima u RS-u često predstavnike biraju stranke za koje većinski glasuju Srbi.

Kako se nikada ne bi ponovile manipulacije i opstrukcije koje omogućuju Izborni zakon neusklađen s temeljnim načelima Ustava, ali i pojedine odredbe samog Ustava, nužno je izvršiti temeljne promjene ovih akata.

Oni moraju biti usklađeni sa samim duhom Ustava, koji je već po glavnim značajkama svoje preambule definitivno federalistički i konsocijacijski.

To svakako podrazumijeva i vraćanje na izvorni tekst Ustava, tj. ukidanje nametnutih amandmanskih izmjena koje su praktično dokinule izglede za efektivnu provedbu konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata u FBiH, a da istovremeno nisu uvećale takve izglede Srbima u FBiH, Hrvatima i Bošnjacima u RS-u, kao i pripadnicima „Ostalih” niti u jednom od dva entiteta.

 

Protuustavnost

Nužno je prije svega potpuno izjednačiti domove naroda državnog i federalnog parlamenta s njihovim zastupničkim domovima pri izboru izvršnih tijela vlasti, ali uz obaveznu prilagodbu kvota za izbor izaslanika u federalni Dom naroda s rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, te uz ukidanje apsurdne odredbe da se iz svake županije mora izabrati po jedan izaslanik svakoga naroda neovisno o rezultatima popisa.

Pored toga, klubovima u oba doma naroda se mora vratiti apsolutna većina kao način odlučivanja u svim pitanjima.

Tim bi se izmjenama osiguralo da većinska politička volja niti jednog od konstitutivnih naroda ne može biti zaobiđena ili ignorirana pri konstituiranju izvršnih vlasti ili u zakonodavnom radu, a i sam proces postizbornog formiranja vlasti bio bi mnogo brži i transparentniji.

Vlast bi jednostavno, i na razini BiH i FBiH, bila formirana od  stranaka ili koalicija koje imaju većinu u klubovima domova naroda.

Svaki suprotan postupak, kakve posljednjih dana demonstrira Demokratska fronta, sakrivajući se iza navodne supremacije načela „jedan čovjek – jedan glas” nad principom legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, podrazumijeva ne samo iskreno ili hinjeno nerazumijevanje Ustava i njegovih temeljnih načela, nego se može okarakterizirati i kao protuustavno i protudržavno djelovanje.

To u političkoj praksi dovodi do daljih pokušaja ustavne revizije neustavnim sredstvima, destabilizacije cijelog političkog sustava u već nestabilnoj zemlji te još dubljeg urušavanja ionako narušene jednakopravnosti konstitutivnih naroda, kojima po popisu pripada 96 % građana BiH.

About Author

Milan Sitarski

Milan Sitarski

(Beograd, 1971.). Neovisni je predavač i analitičar. Diplomirao je povijest na Univerzitetu u Beogradu. Certificirani je trener za pisanje prijedloga politika (Policy Papers) s 29 treninga i konsultacijskih procesa održanih diljem Jugoistočne Europe. Bio je koordinator Centra za istraživanja religije Beogradske otvorene škole od 2004. do 2011. Živi u Mostaru od 2012.

Related Articles

Naši sponzori

ERONET

Arhiva

Naša izdanja